Ljubljanski arhitekt Jože Plečnik (Ljubljana, 1872.—1957.), kao tema istraživanja, spojio je studente poslijediplomskih doktorskih studija povijesti umjetnosti iz Ljubljane i Zagreba na njihovom prvom zajedničkom susretu (četvrtak, 24. 11. 2011.). Projekt je organiziran kroz suradnju zagrebačkih profesora, doc. dr. Dubravke Botice i izv. prof. dr. Jasne Galjer (Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti) i ljubljanskih profesora i kolega, izv. prof. dr. Mateja Klemenčiča, doc. dr. Renate Novak Klemenčič, Katre Jerman i Martine Malešič (Filozofska fakulteta, Oddelek za umetnostno zgodovino).
Osmišljen je kao prvi u nizu srodnih doktorskih seminara i praktikuma koji bi se naizmjenično trebali održavati u Ljubljani i Zagrebu, u organizaciji navedenih institucija. Pripremljen je metodički sustavno: studenti su se prvo upoznali s literaturom i dobili svoje teme i zadatke kako bi se pripremili na susret s kolegama. Rad u Ljubljani započeo je stručnim vodstvom dr. Damjana Prelovšeka koje je uključivalo upoznavanje s Plečnikovim ljubljanskim djelima — Tromostovje, Tržnica, riječna fasada Filharmonije, Narodna in univerzitetna knjžnica, Zbornica za trgovino, obrt in industrijo (Ustavno sodišče) te Prelovšekova vila — a služilo je kao podloga za daljnje samostalne opservacije koje su slijedile kao rezultati zadataka.
Zadatci su bili problematski postavljeni tako da su prilagođeni kolegama koji se bave i ranijim razdobljima, a podijeljeni su u teme: Antika — Plečnik, Barok — Plečnik, Plečnik — ureditev trgov, Plečnik — učenci, Plečnik — mi. Svaka tema sastojala se od posjete trima zadanim lokalitetima, a pripremljeni materijal za rad na terenu, u vidu slikovne podloge i pitanja, planirano su usmjeravali na problematiku, složenost i posebnosti Plečnikova ljubljanskoga opusa. Svaku temu obrađivao je slovensko-hrvatski par studenata, što je bilo jedno od najkorisnijih iskustava ovoga seminara, jer se zasnivalo na »živoj« interakciji među kolegama srodnih područja istraživanja i interesa.
Raznorodne teme pružale su uvid i u raznorodne Plečnikove pristupe projektima, a svoje zabilježbe i razmišljanja o njima sudionici su izložili unutar diskusije koja je bila kruna ovoga seminara, a koju je svojim razmatranjima posebice obogatio dr. Prelovšek. Projekt je završetkom svojega radnog dijela spojen sa okruglim stolom kojim je započeo kongres Arhitekturna zgodovina: med starim in novim (24.—26. 11. 2011.), prigodom kojeg su se studenti mogli upoznati i sa određenim problemima i stavovima spram arhitekture i zaštite spomenika unutar slovenske kulturne baštine.
Seminar je okupio doktorante/studente, ali koji su istodobno mladi istraživači zaposleni u raznim znanstvenim, obrazovnim i kulturnim institucijama Slovenije i Hrvatske, spremni na razmjenu svojih iskustava u istraživanjima i radu. Upravo stoga ovako osmišljeni doktorski seminari, usmjereni na određenu ali istodobno i široko postavljenu temu, nude izvrsnu priliku za međunarodnu suradnju studenata, a prilagodljivi su svim razinama studija. Ovaj prvi projekt spojio je kolege iz Slovenije i Hrvatske fizički na samo jedan dan, ali u daljnjoj suradnji na dugoročnije kontakte potrebne kako bi se uspostavile kvalitetne veze među istraživačima unutar ova dva kulturološki bliska područja.

Slikovno gradivo
1. Vodstvo po Narodno in univerzitetni knjižnici v Ljubljani (foto Matej Klemenčič)
2. Vodstvo po palači Ustavnega sodišča RS (foto Matej Klemenčič)

* Avtorica je podiplomska študentka Filozofske fakultete v Zagrebu, Oddelek za umetnostno zgodovino (Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti), zato je njen prispevek objavljen v hrvaščini (op. ur.).